W kao Web, prvi dio

01. prosinac 2011.

Web dizajn je jedna od najprogresivnijih, ali istovremeno i najmlađih disciplina unutar IT sektora današnjice. Početak mu se bilježi kada je Tim Berners-Lee 1991. godine pokrenuo prvu web stranicu. Usavršavanjem World Wide Weba, internet zadobiva nov i značajan aspekt bivajući sastavljen od kombinacije različitih tehnologija koje svakodnevno omogućavaju prijenos i razmjenu informacija na globalnoj razini. Naravno, uz sam pojam weba veže se i područje njegove izrade. Termin "web dizajn" u širem smislu riječi obuhvaća cjelokupan proces osmišljavanja, projektiranja, izrade korisničkog sučelja i razvoja međusobno povezanih stranica. U užem smislu dijeli se na izradu predloška gotove web stranice u nekom od grafičkih programa, primjerice Adobe Photoshop. Tome prethodi planiranje i skiciranje. Sljedeći korak tog procesa su rezanje (prijelom) dizajna, kodiranje i programiranje u određenim kodnim, odnosno programskim jezicima. Dijeli se na "front-end" i "back-end" development.

Počevši od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća web dizajn se počinje intezivnije razvijati porastom komunikacije i poslovanja putem interneta. Prvobitno su web stranice izgledale jednostavnije i statičnije. Kao glavno sredstvo njihove izrade bio je i ostao HTML (Hypertext Markup Language). Do dana današnjeg HTML predstavlja temeljni jezik web-a, ali u ponešto izmijenjenom obliku. Svi ostali kodni i programski jezici (CSS, JavaScript, PHP, Python, Ruby on Rails…) ravnaju se prema njemu. Obzirom da je svaka web stranica sastavljena od povezanih raznovrsnih elemenata, jedan od osnovnih problema je bio kako izraditi "layout" koji će biti uporabljiv u onodobnim preglednicima. Glavninom tržišta dominirali su Netscape Navigator i Internet Explorer, tj njihove verzije. 1996. godina na sceni se pojavila norveška Opera. Najkorištenija tadašnja tehnika izrade "layouta" bila je uporabom tablica. Tablice se još koriste, ali svaki ozbiljniji dizajner bi trebao usvojiti i primjenjivati CSS (Cascading Style Sheets). Tablice treba rezervirati za prikaz i organizaciju sadržaja tabličnoga karaktera.

Web preglednici

Tijekom devedesetih veliku ulogu u web industriji imala je snalažljivost dizajnera i developera. Radi se o činjenici da su krajnji korisnici upotrebljavali preglednike s različitom razinom podrške pojedinim svojstvima kodnih i programskih jezika. Vezano uz to, iz toga razdoblja potječu brojni "hackovi" i trikovi koji omogućuju podjednaku dostupnost sadržaja. Temeljni polazišni princip weba je geslo: "Content is a king". Prevedeno: "Sadržaj je kralj". U skladu s navedenim, ta premisa je morala biti dosljedno provođena praktično. Neki trikovi i bugovi kod preglednika otkriveni sasvim slučajno. To se pretežno odnosi na razne verzije Internet Explorera. Srećom, današnja situacija neusporedivo je bolja, ali pred dizajnere se i dalje postavljaju brojni izazovi.

Koliko god prevladavalo opće mišljenje o web-u, tj. internetu kao naprednome mediju, neosporna je činjenica da se dizajn, razvoj i uporaba internetskih stranica odvijaju u ograničenim medijima (preglednici, ekrani, screen readeri, mobilni uređaji…). Situacija se dodatno zahuktava porastom korištenja popularnih mobilnih platforma. Bez obzira na činjenično stanje, dobri dizajnerski i razvojni principi dalje vrijede.

Korisnici i sadržaj web stranica

Istraživanjima je ustanovljeno da se prosječni posjetitelj bilo koje web stranice vremenski malo zadržava na njoj. Ako u kratkom roku ne uspije pronaći tražene informacije, napušta stranicu i nastavlja surfati. Zbog toga je potrebno cjelokupan sadržaj organizirati kao koherentnu cjelinu s naglaskom na pristupačnosti i uporabljivosti. Također je poznato da se pojedina stranica ne promatra detaljno nego skenira pogledom u potrazi za informacijama. Proces skeniranja sadržaja povezan je s nesvjesnim principima tijeka ljudske percepcije. Pri tome bitnu ulogu ima vizualna komponenta. Može biti riječ i o samoj slici koja prenosi određenu poruku privlačeći pažnju posjetitelja. Tako s jedne strane postoje stranice očekivanog rasporeda pojedinih elemenata navigacije i sadržaja, dok s druge strane nalazimo inventivnija vizualna, odnosno grafička rješenja. Često se za potrebe pojedinih projekata angažiraju grafički dizajneri koji su upućeni u tehnike vizualne komunikacije. Dizajneri, tj. developeri prilagođavaju njihove ideje za rad u vodećim internetskim preglednicima.

Danas je moguće korištenjem CSS-a i JavaScript-a, postići izuzetno atraktivan izgled "layouta" i korisničkog sučelja bez velike primjene hackova. U kompletnoj priči bitan faktor predstavlja tržišni segment kojemu posjetitelji pripadaju, njihova vizualna kultura, karakter samoga sadržaja, cilj projekta…

Boje u web dizajnu

Vezano za navedeno dolazimo na temu o bojama u web dizajnu. Teorija boja je posebno područje i nadilazi okvire ovog članka. Valja napomenuti da svaka boja ima određeno psihološko i kulturološko značenje, ovisno o kontekstu. Uz boje se vežu asocijacije i konotacije. Izbor boja u web dizajnu ponajviše odgovara prirodi samoga sadržaja. Cjelokupna poruka i smisao mogu se potencirati efektom dviju ili više boja. Boje korištene u web dizajnu zasnivaju se na tzv. aditivnom modelu boje. Kod navedenog modela boje su prikazane u postocima crvenog, zelenog i plavog svjetla. Ako se sve tri međusobno pomiješaju u punom rasponu, dobiva se bijela boja kao krajnji rezultat. Isto tako, postoji dvjesto šesnaest boja koje se obuhvaćaju terminom "web safe colors". Riječ je o bojama čiji se prikaz može ostvariti na svim ekranima. Često su korištene, naročito ako je u pitanju publika koja nije tehnološki najnaprednija. Suvremeni ekrani gotovo su neograničeni u tom pogledu. Svaka boja sadrži svoju kromatsku ljestvicu, odnosno nijanse. Pojedine nijanse imenovane su nazivima koji ih pobliže određuju. CSS-om se mogu pisati u heksadecimalnoj formi, u postotcima ili koristeći sam naziv. Boje u webu klasificiraju se unutar šest shema koje se temelje na prirodi njihovog međusobnog suodnosa. Često se kombinacijom dviju ili više komplementarnih boja postiže dodatni efekt simultanog kontrasta prilikom kojega jedna boja naglašava drugu. Kao primjer može poslužiti logotip od marker.hr gdje se izborom fonta i kombinacijom crne, crvene i bijele boje stvara korporativni identitet i vizualni utisak.

6.243 tvrtki svaki tjedan besplatno prima naše korisne savjete na email. Pridruži im se...

Zatvori

„Kolačić” je mala tekstualna datoteka koja sadrži podatke koji se pohranjuju na vaše računalo. Kolačići se koriste samo u tehničke svrhe te za olakšavanje upotrebe internetske stranice. 

Jedna vrsta kolačića, „trajni kolačić”, sprema datoteku na vaše računalo na dulje vrijeme. Naknadno se može koristiti za prilagodbu internetske stranice sukladno izborima i željama korisnika. Druga uobičajena vrsta kolačića je „kolačić sesije”. Kada posjetite određenu internetsku stranicu, kolačići sesije se šalju između vašeg računala i poslužitelja radi prikupljanja podataka. Kolačići sesije ne spremaju se nakon zatvaranja internetskog preglednika. Više informacija o tome kako funkcioniraju kolačići možete pronaći na www.allaboutcookies.org. 

Neprekidno radimo na poboljšanju ove internetske stranice. Stoga koristimo alat za analizu internetskih stranica „Google Analytics”, kojime analiziramo ponašanje posjetitelja naše internetske stranice na anoniman i skupni način. Alatu Google Analytics dozvoljavamo instalaciju kolačića i njihovo upravljanje na ovoj internetskoj stranici. Google Analytics koristi sljedeće kolačiće:

  • senzacionalno.hr
  • Ovaj kolačić pohranjuje podatke o svojim korisnicima radi stjecanja saznanja i njihovim potrebama. Namjena ovog kolačića je za poboljšanje kvalitete usluge, kako i za spremanje korisničkih postavki, preporuke sadržaja i rezultata pretraživanja te praćenje korisničkih trendova . Kolačić je „trajni” i pohranjuje se lokalno na vaše računalo tijekom 26 mjeseci.

Kako prekinuti upotrebu kolačića?
Ako ne želite primati kolačiće, izmijenite postavke internetskog preglednika tako da se automatski onemogućava pohrana kolačića ili da se prikazuje obavijest ako određena internetska stranica želi pohraniti kolačiće na vaše računalo. Prethodno pohranjene kolačiće možete izbrisati i putem internetskog preglednika. Za određena područja i funkcije ove internetske stranice potrebni su kolačići i neće raditi u slučaju brisanja ili odbijanja prihvaćanja kolačića.

Ako želite onemogućiti da vam Google Analytics sprema kolačiće, možete ga zabraniti na sljedećem linku: