Googleovo istraživanje pokazalo gotovo 100-postotni rast internet trgovine u Hrvatskoj

Koju ulogu internet ima u domaćem trgovanju?

Koje uređaje i kako koristimo u svakodnevnom životu?

Zašto, gdje i kada gledamo online video?

Googleov globalni interaktivni alat, Potrošački barometar, ažuriran je podacima iz 2014. Pokriva više od 45 zemalja i ima deset kategorija proizvoda.

Izvukli smo navike Hrvata, usporedili ih sa susjednim zemljama, ali i s razvijenom Skandinavijom, Kanadom i Japanom. Evo rezultata.

U samo godinu dana došlo do eksplozivnog porasta online kupovine

Potrošački Barometar pruža uvid u navike potrošača te kao takav koristi za planiranje svima koji se bave trgovinom.
Dakako, vrijedan alat i za sve vas koji imate web shopove i bavite se online prodajom.

Za početak ćemo reći, imate razloga za optimizam.
Naime, dok je prošle godine u ovo vrijeme online kupovalo 12 posto Hrvata, sada ih to čini 23 posto.

Online kupovina u zadnjih godinu dana u Hrvatskoj je porasla za čak 92 posto!

Što to konkretno znači za vas?
Ove godine imali ste mogućnost povećati vašu internet prodaju za gotovo 100 posto.
Porast vaše prodaje ovisio je o mnogo čemu, krenuvši od dobro postavljenog web shopa pa do redovite i atraktivne promocije.

Ako ste novac i vrijeme uložili pametno, uspjeh nije izostao.

“Uspjeh ne dolazi sam po sebi, za njega se valja izboriti" (Camus).

U 2015. trgovci će trebati imati dizajn optimiziran za mobitele i tablete

U Hrvatskoj se osobnim računalom koristi 71 posto ljudi. Sretni smo ovim rezultatom. No, usporedimo li se s naprednim Dancima, vidjet ćemo kako još uvijek treba ulagati u informatičko obrazovanje i razvoj.
Naime, čak 90 posto Danaca koristi se računalom.

Kad su u pitanju pametni mobiteli, Španjolci i Kinezi su daleko ispred nas Balkanaca. No, postotak od 46, koji imamo u Hrvatskoj, također je sasvim solidan.

Dosad, u kontekstu online prodaje, postotak smartphonea nije bio toliko važan. Nekako se više fokusiralo na prodaju putem računala jer je ono najčešće korišteni uređaj kojim se kupuje internetom.

No, živimo u državi gdje je tržište u razvoju. Porast korisnika smartphonea treba uzeti u obzir. Kao i naviku da velik broj ostvarenih narudžbi počinje upravo u inicijalnom informiranju putem smartphonea.

Budući da Google sada pokazuje koje domene su mobile friendly, krajnje je vrijeme da se počne voditi briga o responzivnom dizajnu.

U prilog tome ide saznanje da Hrvati vole i tablete. Oni su treći po redu uređaji preko kojih u Lijepoj Našoj pristupamo internetu.
Tu smo vrlo dobri, čak ispred Kine u kojoj njih samo 11 posto koristi tablet, i Japana, gdje se tabletom koristi njih 13 posto.

U jednome se Europljani slažu.
Kupovanje preko računala smatraju najsigurnijim i najpraktičnijim. Devet od deset osoba će radije kupiti preko računala, negoli preko tableta ili mobitela.

Za 7 od 10 Hrvata prvi korak šopinga je informiranje na internetu

U zadnje vrijeme praksa je takva da većina ljudi prije kupovine proizvod istraži na internetu. Tu je naviku u 2013. godini imalo 67 posto naših sunarodnjaka.
U tome smo gotovo u vrhu.

To znači da u Hrvatskoj postoji zainteresirane publike za online kupnju. Postoje potencijalni budući kupci.
Zašto nas onda “samo” milijun kupuje preko interneta?

Ne, recesija nije odgovor. Jer i Grčka (27 posto) i Španjolska (31 posto) imaju veći promet u internet trgovanju od nas.

A svi smo u jednakoj banani.

No, ostavimo se sada “egzotičnih” zemalja i vratimo se našim susjedima.
Slovenci, primjerice, kupuju češće od nas - njih 26 posto redovito kupuje online.

To što “Slovenci obavljaju više transakcija putem interneta može se objasniti činjenicom da u susjednoj zemlji postoji i više online trgovina.“, izjavio je još 2013. godine Joško Mrndže, direktor Googlea za jadransku regiju.

Prema njegovu mišljenju,

“Hrvati veoma intenzivno istražuju internet prije kupnje što je velika prilika za oglašivače, dok biznisi u Hrvatskoj mogu profitirati od te interakcije otvaranjem internetskih trgovina.”

Društvene mreže kao informativni kanal za proizvode?

Različitim se mjestima na internetu koriste kupci kada proizvode istražuju prije same kupnje. Domaći kupci vjerni su određenim brendovima. Zato u najvećoj mjeri istražuju proizvode na web stranici ili web shopu određenog brenda.

Stranice i shopovi koji na jednom mjestu imaju više brendova, također su vrlo posjećene.

Ipak, ono što je posebno zanimljivo kod nas Balkanaca je da se znatan broj pretraga određenih proizvoda događa na društvenim mrežama.
Ovakav trend gotovo je nemoguće pronaći u razvijenoj Danskoj, Kanadi ili Japanu.

Vjerujemo da gotovo svi imate otvorene profile vaših tvrtki na društvenim mrežama.

Ako ih ne ažurirate redovito, krajnje je vrijeme da krenete s novom navikom.

Popularne su i web stranice na kojima se uspoređuju cijene i kvaliteta proizvoda, a gdje se mogu pročitati i recenzije istih proizvoda.
U tome si možete pomoći Google Local profilom, o čemu smo već pisali. Ako ga do sada niste otvorili, ovi argumenti su vas, vjerujemo, natjerali na akciju.

U nekoliko navrata pisali smo i o važnosti newslettera za online prodaju. Ovo Googleovo istraživanje potvrdilo ga je dobrim marketinškim alatom.

Kako izraditi newsletter pročitajte ovdje. No, pomno nas pratite jer ćemo siječanj 2015. posvetiti upravo toj temi.

Balkan u velikom zaostatku - Zapad i Daleki istok ostvaruju dvostruko veću stopu internet prodaje

Kao što je za pretpostaviti, istočni narodi su daleko napredniji od većine europskih. Barem kada je u pitanju tehnologija.

U Japanu, primjerice, čak 49 posto kupaca redovito kupuje preko interneta. Kupovanje u fizičkim dućanima, tamo je u opadanju te sada iznosi 46 posto.
Kina je Japanu za petama. Tamo se 41 posto kupaca redovito služi online kupovinom, dok ih u dućanu kupuje njih 49 posto.

Kakvo je stanje u Europi?
Najveću naviku kupovanja preko interneta imaju Britanci - čak 48 posto tamošnjih kupaca naručuje preko interneta. Britance slijede Nizozemci i Norvežani.

Kad je u pitanju korištenje pametnih mobitela i tableta, tu iznenađujuće prednjači Singapur - 85 posto kupaca ima smartphone, a 40 posto ima tablet.
Na europskom prostoru, Šveđani i Nizozemci tek su nešto slabiji od spomenutog Singapura.

Evo zašto marketing treba usmjeriti ka videima

Ako živite u Hrvatskoj, videu posvetite što više pozornosti. Barem u marketinškom smislu.

Zašto?

Hrvati su u samom vrhu kada je u pitanju gledanje video materijala.
Zaluđeni videom, rekli bismo.
Svaki četvrti Hrvat koji se koristi internetom gleda razne videe i po nekoliko puta dnevno.

Zanimljivo je i da 31 posto nas video gleda svakodnevno na društvenim mrežama, a 19 posto tako traži informacije o proizvodima ili uslugama.

Evo prostora na koji se dobro širiti kada je u pitanju oglašavanje.

Što se zapravo gleda?
Daleko je najčešće riječ o glazbenim spotovima, zatim filmovima / serijama i sportu. Dalje slijede videi o hrani, novostima i politici te zdravlju. Edukativni videi zauzimaju tek 8 posto, odnosno, na zadnjem su mjestu.
Još jedan alarm kada je u pitanju ulaganje u naše školstvo.

Hrvatski trgovci u velikoj mjeri ne koriste potencijale online tržišta

Domaća publika je zahvalna publika, zaključili bismo.
Volimo tehnologiju, tržište nam ne zaostaje po pitanju noviteta, barem kada su u pitanju smartphonei i tableti.

Također, često vrijeme provodimo na internetu i među narodima smo koji vole istraživati nove proizvode online. A to čak radimo i na društvenim mrežama, što baš i nije praksa na razvijenim tržištima.
To da smo otvoreni ka internet kupovini jasno potvrđuje porast internet prodaje od 92 posto.

Kako je krenulo, iduća godina bit će još luđa. U pozitivnom smislu za vas i vaš novčanik. ;)

Ne trebaju vam ni količina znanja, ni predanost nuklearnog fizičara, da ovu publiku pretvorite iz pasivnih promatrača u vaše aktivne kupce.

Rješenje je u kvalitetnom web shopu te adekvatnoj promociji s jasnim ciljevima.

Dakako, svaka pomoć stručnjaka u tome je dobrodošla.

A uspon do uspjeha jednak je kao i za sva ostala područja.
Pitajte se što želite. Zatim razradite plan i krenite širiti dobar glas na svačije uši.

SADA je idealno vrijeme za pokrenuti online biznis.
Zgrabite priliku!

Jer već iduće godine možda će biti prekasno...