Griješite li? Evo zbog čega drugi ne otvaraju vaše mailove

Jutro je.

Ponedjeljak.

Nakon višekratnog umivanja da biste se razbudili (jer opet ste gledali serije cijelu noć) i borbe s jutarnjom gužvom na cesti, nekako ste se uspjeli dovući do posla.

Sjedate za stol i palite računalo. Otvarate mail.

Ono što vas čeka nije nimalo ugodno.

Preko 200 mailova za vikend su se nagomilali u vašem inboxu. Da ih pročitate trebat će vam vrč kave.

Hm… možda i dva.

Svojim naslovima, podnaslovima i imenima pošiljatelja nadvikuju se "Mene, mene otvori!".

Potreseni zaklapate laptop.

Ili gasite monitor.

Triput duboko udišete i mirite se sa sudbinom.

Ponovno dižete ekran, bacate oko na mailove i krećete u akciju.

S pozitivom u mislima.

Do pauze za ručak, ako vas nitko ne uznemiri i ako skuhate ta dva vrča kave, možda ćete ih sve uspjeti proći...

Je li vam poznat ovaj scenarij?

U tipičnom inboxu, obično imamo samo tri informacije na temelju kojih odlučujemo koji mail otvoriti:

• ime pošiljatelja,
• naslov maila,
• podnaslov maila.

Osim navedenog, ima tu još nekoliko zanimljivosti koje bi vam mogle biti od pomoći. Osobito ako ste poslovni čovjek i čitanje mailova vam je svakodnevna "razbibriga".

Jer kada imate 200 važnih mailova, nekakvi newsletteri zadnja su vam stvar na tom popisu koju ćete gledati.

No, što ako ste vi trgovac, odnosno onaj koji šalje taj newsletter?

Kako ćete privući pažnju svojim čitateljima da otvore baš vaš mail (newsletter)? I to, pored gomile važnijih mailova koji su okupirali njihove inboxe.

Bez brige, odgovor ćete saznati u nastavku teksta.

Objasnit ćemo u čemu većina nas najčešće griješi kada šalje mailove.

Dakle, pritom mislimo i na newslettere.

Pišemo grozne naslove zbog kojih drugi ne otvaraju naše mailove

Obično dobijemo jednu šansu da ostavimo dobru impresiju.

To pogotovo vrijedi kada pošaljemo mail. Prvi mail.

Ili prvi newsletter.

Ključ za otvaranje je njegov naslov.

Koristan je ako je pametan i izazovan. Informativan i jednostavan naslov također je dobar odabir.

Suprotno tome, predugački i preširoki naslovi uglavnom su ignorirani.

A podjednako loše prolaze i oni u kojima koristimo riječi poput "besplatno", "rasprodaja" ili, ne-daj-bože koristimo VELIKA SLOVA.

Nije tajna.

Potreban je učinkoviti naslov kako bi u konačnici vaš mail (ili newsletter) bio otvaran.

Zato pri pisanju glavnog naslova razmislite o istinskom krajnjem cilju koji želite postići.

Je li to prodaja vaših proizvoda?

Cilj bi trebao težiti dobivanju nekakvog odgovora.

Primatelj maila pak bi, u našem slučaju kupac, trebao naslov povezati s onim što ga zaista zanima. Ni s čim drugim.

Evo nekoliko instantnih savjeta kakav bi naslov trebao biti.

Da, volimo davati kratke savjete. Lako se pamte. ;)

• Naslov kreirajte kao pitanje. I neka odgovor vaših kupaca na isti bude "da".
• Neka naslov bude što kraći (6 do 10 riječi je idealno).
• Ne pišite naslov velikim tiskanim slovima. Završit će u spamu.
• U naslovu nikad ne prodavajte (90 posto sadržaja treba biti edukativno, a 10 posto eventualno prodaja)!
• U naslovu recite nešto novo i ekskluzivno.
• Naznačite hitnost radnje (npr. Kupite X po sniženoj cijeni još samo danas).
• Naglasite nešto što vaši kupci ne smiju propustiti.
• Budite provokativni.
• Naslovi s negativnim riječima  poput "najgori", "potpuno kriv", češće su otvarani.
• Budite proturječni oko aktualnih događanja. Odnosno, naslovom potaknite na raspravu.
• Izbjegavajte koristiti ove četiri riječi: "besplatno", "pomoć", "postotak" i "podsjetnik".  
• Koristite brojeve. Naznačite da će vaš kupac naučiti nešto u, na primjer, samo 5 minuta.
• Potražite pomoć. Posavjetujte se s kolegama ili se koristite raznim alatima za pomoć pri kreiranju naslova. Nažalost, za sada tih alata nema na hrvatskom jeziku.
• Ne ponavljajte isti naslov u više mailova.
• Jasno pokažite benefit maila.

Koliko je dužina naslova važna pogledajte u priloženom grafu. Najotvaraniji su mailovi koji u naslovu sadrže od 6 do 10 riječi.

Znate li da je za čak 69 posto mailova koji završe u spamu kriv naslov maila (dokazalo jedno inozemno istraživanje)?

Nadamo se da smo vas sada uvjerili u važnost dobrog odabira naslova.

Mailove šaljemo u vrijeme najveće gužve pa se stopimo s gomilom ostalih

Želite da se vaš newsletter istakne među gomilom.

• U koje ga vrijeme poslati?
• Je li etično slati mail u nedjelju navečer?

Neka su od pitanja na koja je teško odgovoriti i najboljim stručnjacima.

Jedno je ovdje sigurno.

Ako dobro poznajete svoje kupce, mail ćete vjerojatnije poslati u vrijeme kada će ga oni otvoriti.

Možda je to vrijeme pauze za ručak. Možda je to vrijeme na početku radnog dana. Ili na kraju. Ostavljamo vam na razmišljanje.

Stvar je u sljedećem. Potrebno je neko vrijeme pratiti kada se vaši mailovi najčešće otvaraju, a  onda slanje prilagoditi tome. Naravno, ako vam je važno da se vaš mail otvori.

A važno vam je.

Ne biste ga inače slali.

Kod idućeg slanja vašeg newslettera napravite A / B testing. Više o ovoj metodi A / B testinga pročitajte ovdje.

Dakle, jednom dijelu svojih kupaca mail ćete poslati u, na primjer, jutarnjim satima, a drugoj grupi kupaca u večernjim. Možete kreirati i treću i četvrtu grupu.

Koja grupa će najčešće otvoriti mail?

Kad to saznate, idući newsletter pošaljite u to vrijeme. Na sve adrese.

Nekad je teško skrenuti pažnju klijentima.

U koje god vrijeme slali mail. Zato ćete možda doći u napast poslati mail u nedjelju. Ili na blagdan.

Iako se slažemo da poslovne suradnike nije zgodno zvati u kasnim noćnim satima, za mailove još nije definirano što je pristojno.

Zato mnogi dolaze u napast slati ih kad god.

Dakle, većina poslovnih mailova šalje se za radnog vremena. No, podaci prikupljeni u 2014. prilično su iznenađujući.

Jedan od poznatijih specijaliziranih portala kada je u pitanju internet marketing, HubSpot, proveo je istraživanje koje je pokazalo sljedeće.

Većina mailova šalje se kroz tjedan (najčešće ponedjeljak), dok je najmanje mailova poslano u subotu i nedjelju.

No, ponedjeljak i utorak su upravo najgori dani za otvaranje!

Suprotno očekivanjima, u subotu i nedjelju nastaje pravi boom (crna linija).

Naravno da ne tvrdimo da biste sve vaše poslovne mailove trebali slati za vikend.

No, bilo bi dobro napraviti balans i neke zaista poslati vikendom. Osobito ako želite uhvatiti nečiju pozornost, a ne očekujete odmah odgovor.

No, vratimo se još jednom onom ključnom pitanju - Je li u redu slati mailove izvan radnog vremena, pa i nedjeljama i blagdanima?

Što se nas tiče, da.

Oni koji ne vole, neka isključe aplikacije za obavještavanje o primitku maila. Ili neka ih ne instaliraju. Spavat će k`o male bebe iako se njihov inbox puni iz sata u sat.

Provjereno ;).

A odgovarat će u ponedjeljak ujutro.

Kada dođu na radno mjesto.

No, ono protiv čega smo svakako jeste slanje mailova koji ničemu ne služe. Nemaju ni glavu ni rep. Ili se šalju jer vas nešto traže.

Bez neke koristi po primatelja, bez friendly tona.

Bez ikakve veze.

Rezimirajmo. Ljudi su zauzeti. Otvaraju mailove samo onda taka im to odgovara.

A to je možda nedjelja.

Ako ne spamate, dobra je vjerojatnost da će vaš mail biti pročitan.

Za one koji žele znati više, ima jedan zanimljiv plugin (hr. dodatak) za Gmail imena Boomerang.

S njime možete napisati mail i složiti postavke tako da ga ne pošaljete odmah, već se on automatski pošalje u najzgodnije vrijeme za primatelja maila.

Evo zašto je BCC božja zapovijed kada šaljete isti mail na više adresa

Kada šaljemo više mailova odjednom često koristimo platforme izrađene baš u tu svrhu. Sjetite se na primjer MailChimpa.

Njegova korist pri slanju newslettera je velika.

No, ako ste, na primjer, u fazi dogovaranja poslova s više klijenata i pošaljete svima istu poruku, moglo bi vam se obiti o glavu.

Da do toga ne bi došlo, ili šaljite mailove jedan-na-jedan, ili koristite BCC opciju (skrivena kopija).

Kod slanja mailova važna je i adresa s koje šaljete mail (što je također potvrdilo nekoliko stranih studija).

Uvijek je bolje slati s one adrese iza koje stoji vaše osobno ime, ali da je ipak vidljivo da je to adresa ozbiljne tvrtke.

Mi u Marker, na primjer, koristimo ovakve adrese: [email protected].

Tako primatelj poruke s druge strane dobiva osjećaj da razgovor vodi s osobom, a ne tvrtkom.

Također, već nakon nekoliko mailova vjerojatnije ćete steći osjećaj izgradnje prijateljskog poslovnog odnosa.

Dobro je držati se pravila da nikada ne šaljete automatizirani mail odgovor kad izbivate iz ureda samo dan ili dva.

Nije ih briga gdje ste, žele samo da im odgovorite što prije moguće.

Realno, broj zaista hitnih mailova dnevno je jedan ili dva. Ti ljudi mogu vas dobiti i putem telefona.

Dakle, ne uzimajte si mailove toliko k srcu da biste mogli izazvati infarkt.

Na sve ćete stići odgovoriti.

Ne navedete li ime, propustili ste najbolju priliku za privući pažnju primatelja

Sjetite se iz uvoda onih nabrojenih tri stvari koje nam odmah upadaju u oči prilikom dobivanja maila.

Primatelj će otvoriti mail uglavnom samo ako prepozna pošiljatelja i / ili ako je adresa pouzdana.

Zato smo pisali o tome da je bolje slati s mail adrese u kojoj se nalazi vaše ime i prezime.

Kada govorimo o personalizaciji maila, u ovom kontekstu ne mislimo da osobe kojima šaljete mail trebate pozdravljati s "bok" i odmah početi koristiti žargone. Barem u početku.

Naravno, s vremenom ćete se sprijateljiti i moguće da će vaš razgovor postati friendly.

Riječ je o tome da sitnim izmjenama možete kod posložiti tako da osobu s druge strane oslovljavate osobnim imenom.

Evo konkretnog primjera maila koji je personaliziran na nekoliko načina:

1. Relevantnost: Upišite osobno ime primatelja / ice;
2. Spajanje interesa: Spojite područje stručnosti primatelja sa svojim područjem;
3. Sljedeći korak: Ponudite vremenski okvir za vaš budući razgovor / sastanak.

Naravno, ime nećete ponavljati često jer ćete tada zvučiti poput operatera u call centru.

Friendly ton ipak je važan da bi se osoba s druge strane osjetila važno. Znate, kao da nju zaista trebate, a ne kao da se obraćate samo još jednom broju u nizu s vaše mailing liste.

Personalizirani mailovi otvarani su 29 posto ćešće nego nepersonalizirani, dokazala je 2013. Experian Marketing Services study.

Zaboravljamo na čak ¾ kupaca koji mailove čitaju mobitelom

Mnogi ljudi još uvijek pišu mailove, a da ne razmišljaju o tome kako ih velik broj ljudi danas čita s mobitela ili tableta.

Pritom šalju više "teških" fotografija ili drugi slični sadržaj za koji je potrebno dulje vrijeme otvaranja.

Ili šalju podugačke mailove za čije nam je čitanje potrebno više vremena negoli našoj državi da se oporavi od recesije.

Oprez! Statistike govore sljedeće:

• 74 posto vlasnika pametnih mobitela koristi te uređaje za provjeru mailova,
• 81 posto vlasnika tableta koristi svoje uređaje za provjeru mailova,
• 68 posto Gmail i Yahoo! korisnika logira se na te servise preko mobitela ili tableta,
• 2013. godine više od 50 posto svih mailova otvarano je preko mobitela. I taj trend je u stalnom porastu!

Dakle, neka vaši mailovi budu što kraći.

Dugi i nezgrapni mailovi ubijaju interes vaših čitatelja.

Zato vam dajemo "domaći uradak" do našeg budućeg čitanja - smanjite opseg mailova na pola. ;)

Stavite kupca u "zamku" predlažući njegov sljedeći korak

Već smo razjasnili da bi svaki mail trebao imati neki cilj i za vas i kupca koji ga čita, a što bi trebalo biti nekako naglašeno na samom kraju maila.

Na primjer, ako imate web shop, krajnji cilj vašeg maila (newslettera) trebala bi biti prodaja.

Bilo da se radi o preuzimanju sadržaja, dogovaranju za vrijeme susreta ili ponovo javljanje, dijeljenju informacija za otvaranje novih radnih mjesta (...) svaki cilj mora biti naveden strateški, tako da traži sljedeći korak. Daljnju akciju.

Recimo da je cilj ugovoriti sastanak.

Nakon što ste sve u mailu objasnili, na kraju budite konkretni i jednostavno postavite pitanje: "Biste li bili voljni razgovarati deset minuta sljedeći tjedan?".

Time postižete sljedeće:

1. Pojednostavljujete odgovor - traži se kratki odgovor s da ili ne.
2. Dali ste vremenski okvir od "10 minuta" što može, budimo realni, izdvojiti svatko.
3. Primatelja poruke obvezali ste da pokaže prema vama interes, odnosno prisilili ga da vam dade povratnu informaciju.

Dakle, "poziv na akciju" treba biti besprijekorno jasan. Dajte do znanja osobi s druge strane što točno očekujete od nje te podsjetite zašto je to u njezinom interesu.

Koristimo previše stiliziran potpis koji odvraća od našeg cilja (poziva na akciju)

Mnogi ljudi, kad jednom dođu na više položaje, "dobe krila".

Poneseni uspjehom, žele ga naglasiti svugdje pa tako i u potpisu svoga maila.

Nerijetko, osim najvažnijih informacija poput adrese tvrtke i broja telefona / mobitela, počinjemo uključivati ikone / linkove na društvene mreže, naše slike, pa čak i citate.

Uskoro, potpis postaje duži od samog maila koji šaljemo. A korisni podaci se izgube u šumi ostalih informacija. Postaju neprimjetni.

To vam je kao i s web stranicama. Ako iz svakog reda ili kolone iskače neki novi poziv na akciju, naravno da će vama kao gostu te web stranice svega biti previše.

Od gomile podataka zaboljet će vas glava i vi ćete odustati.

Dakle, stavite li u potpis sve i svašta, to bi moglo skrenuti pažnju osobi s druge strane i ona bi mogla više vremena posvetiti istraživanju linkova iz vašeg potpisa nego tekstu maila.

Da biste spriječili ovu tragediju, preporučujemo vam:

• Što kraći potpis, tim bolje.
• Koristite običan bijeli i crni tekst.
• Pružite kontakt informacije i link na prikaz profila vaše tvrtke i / ili vašeg osobnog online profila. Ništa više.

Kad ne dobijemo brzi odgovor postajemo pravi predatori

Svi smo barem jednom bili u situaciji kada smo nestrpljivo čekali odgovor na naš mail.

Stalno pritiskali onaj gumbić za refresh, ne bi li time telepatski natjerali našeg sugovornika da odgovori.

Ponekad smo došli u napast i poslali uljudan mail "gdje je zapelo". No, iako nismo odmah htjeli priznati, taj je mail bio sve, ali uljudan bome bio nije.

Zato vam dajemo primjer maila kakav NE SMIJETE poslati.

1. Previše ste friendly, iako još niste izgradili odnos s osobom.
2. Nešto tražite, bez da nudite nešto zauzvrat.
3. Radite pritisak na osobu.

Poslali ste takav mail. Iako ste znali da ne smijete.

No, ni nakon njega niste dobili odgovor. A prošlo je već 24 sata.

I sad ste već stvarno nestrpljivi.

Nemojte poslati još jedan. Budite pametniji od toga.

Umjesto stalnog provjeravanja, radije provjerite sljedeće.

• Je li mail koji ste poslali uopće otvoren?
• Jeste li mail poslali na dobru adresu?

Samo zato što netko nije odgovorio na vaš mail, ne znači da je to zato što ne želi ili nije imao vremena.

Srećom, kao što smo već natuknuli, postoji tehnologija koja vam daje pristup informacijama o tome tko je pročitao mail koji ste mu poslali.

Za sada ta je aplikacija podržana iz Google Chrome i Safari tražilice.

No, moguće je također da mail adresa više nije aktivna.

Vjerovali ili ne,

čak 30 posto korisnika mijenja svoju mail adresu na godišnjoj bazi.Ni nama nije jasno zašto je tome tako.

No jasno nam je da treba stalno provjeravati i nadograđivati bazu mailova.

Kupci će "pasti" na vas budite li pristupačni, strpljivi i zanimljivi

Nakon gomile poslanih mailova s lošim naslovima i tapkanja "po praznom", ima još nade.

Kao što smo u tekstu objasnili, drž`te se sljedećeg:

• pišite zanimljive naslove kojima ćete privući pažnju,
• napravite A / B testing za vrijeme u kojem je najbolje slati vašu online poštu,
• neka BBC opcija bude vaša Božja zapovijed kada šaljete mailove na više adresa,
• kupca oslovljavajte imenom,
• predložite konkretni sljedeći korak (poziv na akciju),
• dizajn prilagodite čitanju na mobitelima i tabletima,
• sve najvažnije informacije ponudite "na dlanu",
• budite strpljivi u čekanju odgovora i redovito ažurirajte listu mailova.

Sad kad smo si međusobno priznali sve greške s kojima se susrećemo, možemo svi zajedno predahnuti.

Barem se na pet minuta zabuljiti u sunce i izreći glasno "uh, kako je vani lijep dan".

A zatim se ponovno baciti na posao. Jer treba zarađivati za život.

Ako negdje zapnete, slobodno nam postavite pitanje putem naše kontakt forme.

Ne brinite, mi ćemo vam odgovor poslati na vrijeme. ;)